Ukratko: kupuješ cijeli dan na tom mjestu, onako kako ga je to mjesto doživjelo — od ponoći do ponoći po lokalnom vremenu. Datum upisuješ onako kako ga piše povijest. Ostalo računamo mi.
1. Kupuje se cijeli lokalni dan
Datum na certifikatu je kalendarski dan na tom mjestu, od 00:00 do 24:00 po lokalnom vremenu. Isti dan ne počinje svugdje u isto vrijeme: 1. siječnja 2000. u Tokiju je počeo devet sati prije nego u Londonu. Zato za svaki certifikat bilježimo i točan raspon tog dana u UTC-u (svjetskom vremenu), pa se sve može usporediti na jednoj vremenskoj skali.
Ako upišeš i vrijeme (npr. sat rođenja), ono se ispisuje na certifikatu, ali ne mijenja ništa u ekskluzivnosti: tvoj je i dalje cijeli dan.
2. Lokalno vrijeme
- Od 1900. godine lokalno vrijeme je službena vremenska zona mjesta, uključujući ljetno vrijeme, prema međunarodnoj bazi vremenskih zona (IANA).
- Prije 1900. standardnih zona uglavnom nije bilo — svaki grad je imao svoje vrijeme po Suncu. Tada računamo srednje sunčevo vrijeme mjesta: 4 minute za svaki stupanj zemljopisne dužine od Greenwicha. Zagreb je tako 1890. bio 64 minute ispred Londona.
- Područje koje prelazi više zona (npr. SAD, Rusija, kontinent, svijet): dan teče po lokalnom vremenu svakog mjesta. U UTC-u on zato traje dulje od 24 sata — od ponoći na najistočnijem do ponoći na najzapadnijem dijelu (za cijeli svijet oko 50 sati).
3. Godina 0 ne postoji
Godine se broje ovako: … 2. pr. Kr., 1. pr. Kr., 1., 2. … Nakon 31. prosinca 1. godine pr. Kr. dolazi odmah 1. siječnja 1. godine. Datum s godinom 0 zato se ne može kupiti.
4. Julijanski i gregorijanski kalendar
Do 4. listopada 1582. vrijedio je julijanski kalendar. Sljedeći dan bio je 15. listopada 1582. — po gregorijanskom kalendaru koji danas koristimo; deset dana između nikad nije postojalo i ne može se kupiti.
Datum upisuješ onako kako ga bilježi povijest:
- do 4. 10. 1582. po julijanskom kalendaru,
- od 15. 10. 1582. po gregorijanskom.
Tako svaki stvarni dan ima točno jedan zapis i ne može se kupiti dvaput pod dva imena. Na certifikatu za stari datum piše i kako glasi po današnjem kalendaru. Primjer: Kolumbo je stigao u Ameriku 12. listopada 1492. (julijanski) — to je 21. listopada 1492. po današnjem kalendaru, a bio je petak.
Za datume prije 45. pr. Kr., kad julijanski kalendar još nije postojao, računamo ga unatrag, kao da je već vrijedio (povjesničari to zovu proleptički kalendar).
Za povjesničare: zemlje koje su kasnije prešle
Pravilo za kupnju je jedno za cijeli svijet (prijelaz 1582.). Neke su zemlje gregorijanski kalendar prihvatile kasnije, pa se ondje događaji u literaturi često vode po julijanskom datumu. Ako kupuješ takav datum, upiši ga po gregorijanskom kalendaru.
| Zemlja | Prijelaz na gregorijanski | Primjer |
|---|---|---|
| Italija, Španjolska, Portugal, Poljska | 1582. | — |
| Habsburške zemlje (uključujući hrvatske) | 1583.–1587. | — |
| Velika Britanija i kolonije | 1752. | Rođenje G. Washingtona: 11. 2. 1731. (jul.) = 22. 2. 1732. |
| Rusija | 1918. | Oktobarska revolucija: 25. 10. 1917. (jul.) = 7. 11. 1917. |
| Srbija, Rumunjska | 1919. | — |
| Grčka | 1923. | — |
5. Budući datumi
Možeš kupiti i datum u budućnosti — dan vjenčanja, rođenja koje se očekuje ili bilo koji drugi. Pravila su ista.
6. Što piše na certifikatu
- datum i dan u tjednu (i vrijeme, ako si ga upisao),
- za datume prije 15. 10. 1582. napomena o julijanskom kalendaru i datum po današnjem,
- po kojem se lokalnom vremenu računa dan (zona ili sunčevo vrijeme),
- točan raspon tog dana u UTC-u.
Isto se vidi na javnoj stranici za provjeru certifikata.